Novi zakon o legalizaciji, o kome se raspravlja na tekućoj sednici Skupštine Srbije, predviđa uknjižbu nelegalnih objekata po ceni od 100 do 1.000 evra. Iako cela procedura zvuči jednostavno i jeftino, stručnjaci za Nova.rs upozoravaju da će oni koji legalizuju kuće po ovom zakonu samo za početak platiti 100 evra, a da će potom stizati nove dažbine. Takođe, ističu da će papire o uknjižbi dobiti većina neuslovnih objekata nebezbednih po život, što predstavlja rizik od novih rušenja i pogibija.
Na sednici Skupštne Srbije, koja je počela juče, u toku je rasprava o Predlogu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.
Ovaj Zakon će, kako je najavila ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, biti usvojen „po hitnom postupku“. Ona je istakla da se ovim zakonom ne rešavaju građevinski i urbanistički problemi, već se “donosi pravna sigurnost za građane i privredu”.
Ono što su, međutim, i ona, ali i ranije predsednik države Aleksandar Vučić, preskočili da saopšte građanima, je da ovaj zakon donosi nove dažbine.
Predloženi zakon, kako objašnjava ministarka, uspostavlja jedinstveno načelo da je naknada jednaka za sve i da za one kojima je to jedini dom i za domaćinstva u selu, iznosi 100 evra, a u Beogradu će biti od 100 do 1.000 evra. Naknade po gradovima zavise od broja stanovnika.

Naknada za legalizaciju, kako se navodi u Predlogu zakona, biće u visini doprinosa za građevinsko zemljište. Međutim, tog troška su oslobođeni primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece. Takođe, ako je investitor poznat – on snosi troškove, a ne vlasnici stanova, a ako investitor nije dostupan, vlasnici stanova plaćaju fiksnu naknadu (100–1.000 evra).
“Sa tih 100 evra, međutim, komplikacije tek počinju. Država planira da uvuče ljude da legalizuju što više mogu, čak i objekte koje ne mogu da koriste i koji nisu uslovni, a biće oporezovani. To je zamka za prikupljanje novog poreza. Država je prezadužena i hitno joj je potrebna neka vrsta finansijske injekcije. Lakoveran narod će po očekivanju političara da potrči i da sve što ima legalizuje za 100 evra, posle čega će upasti u dužničko ropstvo. Imate i slučaj kartonskih naselja, gde žive Romi, u kućama koje su zapravo privremena skloništa od lima, kartona. Međutim i oni će iskoristiti ovu situaciju da legalizuju ta skloništa. Ipak, onog trenutka kad legalizuju, postaju vlasnici i niko više neće moći da ih pomeri sa lokacije”, objašnjava za Nova.rs poznati arhitekta Slobodan Maldini.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je najavio da država nudi jednostavnu proceduru prijave i minimalne troškove.
„U roku od 60 dana imaće legalizovan objekat. Novi nelegalni objekti koji se ubuduće budu nelegalno gradili postaće vlasništvo države“, poručio je Vučić.
Radmilo Marković, novinar BIRN-a koji se bavio ovom temom, objašnjava kako će funkcionisati naplata naknade.
„Ako vlasnik ili investitor zgrade nije poznat ili nije dostupan, onda vlasnici stanova plaćaju naknadu od 100 do 1000 evra, u zavisnosti od lokacije. Međutim, ako je poznat i dostupan, onda on plaća puni doprinos naknada za građevinsko zemljište, što je daleko više novca. Ukoliko vlasnik ili investitor izvrši ove uplate, onda vlasnici stanova u zgradi nisu dužni da plate naknadu. Ipak, ako on ne plati doprinose, a zna se ko je i dostupan je, upisuje se određena zabeležba u Katastar da to nije plaćeno, pa ako ima još neprodatih stanova u bespravno sagrađenoj zgradi, zabranjuje se njihovo dalje prometovanje. Iz ovoga zaključujemo da oni vlasnici zgrada li investitori koji su prodali sve stanove neće verovatno platiti ništa jer time neće ništa ni izgubiti“, objašnjava Marković.
Kako navodi arhitekta Maldini, biće legalizovano sve – od nehigijenskih naselja do seoskih vajata.

“Ko ima seosko domaćinstvo sa kućom od recimo 100 kvadrata, vajate i slično, iskoristiće ovu ‘istorijsku šansu’ da sve to legalizuje. E, onda će doći u situaciju da na sve to što su legalizovali, bez obzira da li je funkcionalno i da li koriste ili ne, na to plaćaju debeli porez“, objašnjava Maldini.
Građani će dobiti status novih poreskih obaveznika, ali neće se raditi samo o porezu.
„Oni će kao vlasnici nekretnina imati i druge obaveze koje nisu imali do sada, a to je održavanje fasada, plaćanje komunalija, struje, vode, grejanja. Poskupeće stanovanje, dobićemo nove kvadrate na tržištu, ali ne i građevinsku i finansijsku bezbednost stanovanja”, objašnjava poznati arhitekta.
Cilj ovog novog Predloga zakona je da se najveći broj objekata upiše na faktičke vlasnike objekata. Ipak, to pravo neće imati oni koji su gradili u zaštićenim zonama (priroda, kultura, vode, pružni pojas, pojas eksproprijacije autoputa i brzih saobraćajnica…) i na zemljištu koje je u privatnoj svojini drugog lica. Objekti izgrađeni na javnim površinama, u nacionalnim parkovima i zaštićenim zonama, preći će u državnu svojinu.

Posebni uslovi propisani su za vlasnike objekata kojima je to jedina nepokretnost i koji sa porodicom u njoj žive, za samohrane roditelje, primaoce socijalne pomoći, seoska domaćinstva, borce, porodice sa troje i više dece.
Prema odredbama ovog zakona, država ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, njegovog dela ili posebne celine te građevine upisanog u evidenciju nepokretnosti.
Upravo zbog ove stavke stručnjaci upozoravaju da će se uskoro pojaviti na tržištu nove kuće, legalizovane, ali za koje niko neće moći da garantuje da su bezbedne i statički ispravne.
“Imaćemo navalu vlasnika nadogradnji koje su nebezbedno ruglo, koje bi moralo biti srušeno, a ne legalizovano. Sada će sve biti uknjiženo i kao takvo ponuđeno na tržištu. Iz jednog manjeg problema ući ćemo u mnogo dublji problem, a država će profitirati“, kaže Maldini.
Ukoliko ovaj predlog zakona prođe, poništva se član Zakona o planiranju izgradnje, koji obavezuje građevinske inspektore da izlaze na teren i donose procenu o bezbednosti objekata, pre legalizacije, objašnava za Nova.rs inženjer Živojin Vujanović, predsednik Udruženja građevinskih inženjera Srbije.
“Ovaj zakon poništava član 159. Zakona o planiranju izgradnje i to je vrlo zabrinjavajuće. Naime, taj član propisuje da je svaki vlasnik obavezan da svoj objekat održava u ispravnom stanju i da vrši redovno tehničke preglede. Po postojećem Zakonu o legalizaciji za nelegalno izgrađene objekte obavezan je prethodni izveštaj. Građevinski inženjeri izlazili su do sada na teren i davali mišljenje o tome da li se neki objekat može legalizovati ili ne može i treba da se sruši, a ove procene po novom zakonu neće biti obavezne”, kaže Vujanović.
Životi će biti ugroženi i može nam se lako ponoviti neka nova “nadstrešnica”, upozorava on.

“Ovaj novi zakon predviđa da niko nije u obavezi da izlazi na teren, niti donosi procene o legalizaciji. Većina objekata koji će biti legalizovani, biće i nebezbedni i ugrožavaće živote građana. Razlog zbog kojeg je pala nadstrešnica u Novom Sadu, kao i viseći most u Ovčar banji, leži u nepoštovanju člana 159. Zakona o planiranju izgradnje. Tačnije od sada neće biti obavezno vršenje ‘specijalističkih pregleda objekata’, a naši nadležni nisu ga sprovodili ni do sada. Imaćemo nove nesreće zbog ovog zakona, nove nadstrešnice ili mostove koji padaju, a za šta je uvek kriv ministar građevine, kao što je Goran Vesić odgovoran za nesprovođenje Zakona o planiranju izgradnje, što je u vreme njegovog mandata dovelo do pogibija ljudi”, naglašava inženjer Vujanović.
Podsećamo da u Srbiji prema zvaničnim podacima postoji 4,8 miliona nelegalnih objekata, a ovaj broj je utrostručen u odnosu na period od pre 10 godina, tačnije 2016, kada je bilo 1,6 miliona bespravnih objekata od kojih su 972.000 bili stambeni.
Podsetimo da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić još krajem septembra prvi predstavio predlog ovog zakona, koji je nazvao „Svoj na svome“.

„Naša ideja je da prostom prijavom, po digitalnoj formi evidentiramo sve objekte. Pošaljete prijavu u svakoj opštini, jedan običan papir pošaljite i do Nove godine imate legalan objekat, po ceni od 100 evra kompletnu legalizaciju. Najskuplje će biti za stan na terazijama 1.000 evra“, najavio je tada Vučić.
Najavljeno je i da se planira digitalizacija kompletnog procesa legalizacije, a prijave će se podnositi preko specijalne digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije.
***
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare